Iskrivljavanje istine o Holokaustu u širem kontekstu dezinformacija i netolerancije

Ciljevi:

• Promisliti o povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu i lažnih vijesti, govora mržnje, te protudemokratske propagande
• Razviti kod sudionika razumijevanje da iskrivljavanje istine o Holokaustu ima značajan utjecaj na društvo u cjelini

Broj sudionika: 5-30
Trajanje: 75 minuta

Opis aktivnosti:

1. Voditelj radionice informira sudionike da će ova aktivnost biti usmjerena na razmatranje povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu s drugim oblicima netrpeljivosti, govorom mržnje, dezinformiranjem, lažnim vijestima, protudemokratskom propagandom i populizmom.¹
2. Sudionici se organiziraju u skupine 4-5 osoba, kako bi raspravljali o načinima na koje je iskrivljavanje istine o Holokaustu povezano sa, potaknuto od, ili samo doprinosi:
   • normalizaciji lažnih vijesti
   • širenju govora mržnje i netrpeljivosti na društvenim mrežama
   • populizmu i protudemokratskoj propagandi
   • nepovjerenju u znanost i stručnjake.

3. Svaka skupina raspravlja o jednoj od četiri gore navedene teme. Ako žele, mogu predložiti petu temu povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu s drugim oblicima dezinformiranja i netrpeljivosti koje su relevantnije za njihov rad. Pitanja za raspravu u svakoj skupini su sljedeća:
   • Kako ove teme utječu jedna na drugu?
   • Tko su ljudi/tijela koja promiču ove oblike iskrivljavanja činjenica i netrpeljivosti? Što ih motivira da to čine?
   • Što se poduzima radi sprečavanja tih oblika iskrivljavanja činjenica i netrpeljivosti?
   • Što se još može poduzeti radi sprečavanja tih oblika iskrivljavanja činjenica i netrpeljivosti?
4. Svaka skupina dobiva pristup padletu ili listu flipchart papira na koji mogu napisati glavne elemente njihove rasprave te ih potom kratko predstaviti u plenumu. Voditelj radionice ili netko od sudionika zapisuje popis odgovora svih skupina na pitanja o tome što se poduzima i što bi se još moglo poduzeti radi sprečavanja tih oblika iskrivljavanja činjenica i netrpeljivosti. Taj popis koristit će se u sljedećoj aktivnosti.
5. Nakon predstavljanja odgovora, voditelj radionice otvara završnu raspravu koristeći sljedeća pitanja:
   • Koji su glavni načini na koje je iskrivljavanja istine o Holokaustu povezano s drugim oblicima dezinformiranja i netrpeljivosti?
   • Kako širenje iskrivljavanja istine o Holokaustu utječe na napredovanje prema održivom i uključivom društvu?
   • Što mislite, tko ima odgovornost suprotstavljati se iskrivljavanje istine o Holokaustu? Zašto?
   • Što mislite, koje su vaše vlastite odgovornosti i odgovornosti vaše organizacije u suprotstavljanju iskrivljavanju istine o Holokaustu?
6. Voditelj zaključuje raspravu zahvaljujući sudionicima na aktivnom sudjelovanju te tvrdnjom kako iskrivljavanje istine o Holokaustu ima snažan utjecaj na društvo, i to iskrivljavanjem istine o događajima koji su se odvili u Holokaustu te doprinoseći, zajedno s drugim pojavama, napadu na znanost i demokratsku raspravu:
   • Iskrivljavanje istine o Holokaustu stvara ozračje u kojem se normalizira i potiče mržnja, antisemitizam i kršenje ljudskih prava.
   • Utjecaj iskrivljavanja istine o Holokaustu na ljudska prava dodatno se pojačava, budući da se u digitalno doba značajno povećala količina, dostupnost i brzina širenja pogrešnih i obmanjujućih informacija, pri čemu su mladi posebno ranjivi.
   • Ograničavanje pristupa istinitim i točnim informacijama o Holokaustu potkopava sposobnost pojedinca da stvori vlastito mišljenje, razumije svijet oko sebe, i donosi vlastite odluke slobodno od manipulacije i propagande.
   • U tom smislu svi imamo odgovornost za suzbijanje iskrivljavanja istine o Holokaustu.

^{1 Vidi izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o promicanju i zaštiti prava na slobodu mišljenja i izražavanja, „Dezinformacije i sloboda mišljenja i izražavanja”, engl. Disinformation and freedom of opinion and expression, 13. travnja 2021., UN Doc. A/HRC/47/25.}