Ključne pojave iskrivljavanja istine o Holokaustu

Ciljevi:

• Upoznati sudionike s glavnim oblicima iskrivljavanja istine o Holokaustu
• Uključiti sudionike u proces analize primjera iskrivljavanja istine o Holokaustu u fizičkom i digitalnom svijetu
• Povećati kod sudionika kritičko razumijevanje različitih oblika iskrivljavanja istine o Holokaustu

Broj sudionika: 5-30
Trajanje: 90 minuta

Opis aktivnosti:

1. Voditelj radionice upućuje sudionike da ponovno pogledaju 12-minutni video koji je IHRA objavila 2021. godine. Ovoga puta njihov je zadatak zabilježiti primjere iskrivljavanja istine o Holokaustu koji su predstavljeni u videu.

2. Nakon gledanja videa, voditelj radionice kaže sudionicima da će u skupinama raspravljati o primjerima iskrivljavanja istine o Holokaustu. Iznosit će svoje mišljenje i komentare, prvo u maloj skupini, a potom u plenumu. Voditelj također kaže sudionicima da sada postave pitanja za pojašnjenje onoga što je prikazano u videu, ukoliko ih imaju.

3. Sudionice se potom organiziraju u skupine od 4-5 osoba. Sastav skupina trebao bi se razlikovati u odnosu na skupine iz prve aktivnosti (kako bi se omogućilo međusobno dijeljenje većeg broja primjera). Svaki sudionik dobit će svoj primjerak obrazovnog materijala – Ključne pojave iskrivljavanja istine o Holokaustu¹. Zadatak svake skupine jest raspravljati o primjerima iskrivljavanja istine o Holokaustu koje su prepoznali gledajući video, i onima o kojima su raspravljali tijekom prethodne grupne aktivnosti – također, trebaju prepoznati kojoj kategoriji ti primjeri pripadaju (na temelju informacija predstavljenih u obrazovnom materijalu).

4. U plenarnome dijelu svaka skupina predstavlja glavne aspekte rasprave u njihovoj skupini. Nakon što prva skupina predstavi svoj rad, svaka sljedeća treba dodati samo ono što nije prethodna skupina spomenula, ili iznijeti drugačije mišljenje (npr. ako misle da određeni primjer iskrivljavanja istine o Holokaustu pripada drugoj kategoriji). Voditelj radionice treba provjerili je li potrebno pojasniti neki podatak naveden u obrazovnom materijalu te navesti dodatne primjere, ako članovi skupine ili drugi sudionici nisu naveli dovoljno primjera.²

5. Nakon što sve skupine predstave svoj rad, voditelj radionice otvara zaključnu raspravu na temelju sljedećih pitanja:

• Jesu li vas iznenadili neki od primjera predstavljenih u videu, ili primjera koje su navele kolege? Na koji način?
• Tko su različita tijela koja se bave iskrivljavanjem istine o Holokaustu?
• Mislite li da ljudi koji se bave iskrivljavanjem istine o Holokaustu to čine namjerno, ili iz neznanja?
  Voditelj može naglasiti da neznanje ni na koji način ne umanjuje opasnost od iskrivljavanja istine o Holokaustu. Njegov utjecaj može biti jednako opasan, ili čak i opasniji, ali njegovo suzbijanje zahtijeva drugačiji pristup.
• Koje su namjere onih koji se služe ovim oblicima iskrivljavanja istine o Holokaustu?

6. Voditelj radionice zaključuje aktivnost te zahvaljuje sudionicima na aktivnom sudjelovanju, uz tvrdnju kako iskrivljavanje istine o Holokaustu ima snažan utjecaj na društvo jer potiče širenje antisemitizma, zabranjuje konstruktivne napore da se prizna i oslovi naslijeđe Holokausta – uključujući odgovornost počinitelja u raznim državama – te doprinosi rastu nepovjerenja u znanost, demokratski dijalog te opću eroziju povjerenja, znanja i poštovanja istine.

^{1 Obrazovni materijali temelje se na publikaciji Razumijevanje iskrivljavanja istine o Holokaustu: Kontekst, utjecaji i primjeri, IHRA 2021., engl. Understanding Holocaust Distortion: Contexts, Influences and Examples, i na izvješću Povijest na udaru – poricanje i iskrivljavanje istine o Holokaustu na društvenim mrežama, engl. History under attack: Holocaust denial and distortion on social media, koje su objavili UN i UNESCO 2022.}

^{2 Primjeri iskrivljavanja istine o Holokaustu nalaze se u DODATKU (dodatak je u izradi)}