Razumijevanje iskrivljavanja istine o Holokaustu
Ciljevi:
- Upoznati sudionike s pojmom iskrivljavanja istine o Holokaustu i njegovim konkretnim primjerima;
- Povećati kod sudionika kritičko razumijevanje IHRA-ine definicije poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu.
Broj sudionika: 5-30
Trajanje: 90 minuta
Opis aktivnosti:
1. Voditelj radionice upućuje sudionike da pogledaju 12-minutni video:
Tijekom gledanja videa sudionici zapisuju ono:
(a) što ih je iznenadilo
(b) što ih je zainteresiralo
(c) što smatraju bitnim
(d) što ne razumiju ili
(e) što je potrebno dodatno pojasniti, i slično. Ako je potrebno, možete sudionicima podijeliti radni list s ovim pitanjima u koji mogu bilježiti svoje odgovore.
2. Voditelj edukacije upravlja raspravom o videu te poziva sudionike da podijele svoje mišljenje i komentare. U ovome trenutku cilj je prikupiti nekoliko dojmova, a ne otvoriti sveobuhvatnu raspravu. Ako sudionici iznesu kompleksne tvrdnje, treba im reći da će se ta pitanja otvarati tijekom usavršavanja kroz različite aktivnosti. Voditelj edukacije može kreirati „parkiralište“: kad sudionici otvore važne teme kojima se ne možete baviti u tom trenutku – da se ne bi poremetio tijek učenja – možete ove teme „parkirati“ na list flipchart bloka ili ploču te im se vratiti kasnije tijekom edukacije.
3. Sudionike se potom potakne da prokomentiraju – ako se sjećaju – kako je u videu objašnjena razlika između poricanja i iskrivljavanja Holokausta. Potom voditelj radionice pokazuje tablicu koja se nalazi dolje i povezuje je s onime što su naveli sudionici.
Poricanje Holokausta želi se izbrisati povijest Holokausta tvrdeći da se Holokaust nije dogodio, ili se potiče sumnja u glavne mehanizme uništenja te namjernost genocida židovskog naroda. |
Iskrivljavanje istine o Holokaustu priznaju se određeni aspekti Holokausta kao činjenice, ali se opravdava, umanjuje, veliča ili slavi Holokaust kao pozitivan povijesni događaj te se banalizira ili pogrešno prikazuje Holokaust na različite načine i putem različitih medija. |
Iskrivljavanju istine o Holokaustu može biti teže razumjeti i prepoznati zato što to zahtijeva šire znanje i kritičko razumijevanje Holokausta, antisemitizma i suvremenog konteksta. |
4. Voditelj radionice kaže sudionicima da će vidjeti kratak isječak iz svjedočenja osobe koja je preživjela Holokaust. Voditelj edukacije odabire jedan od dva 2-minutna videa, ili neki drugi video u kojem preživjeli ili potomak preživjeloga govori o načinu na koji poricanje/iskrivljavanje istine o Holokaustu na njih utječe.
Isječak iz svjedočenja Lajosa Csérija
Isječak iz svjedočenja Paule Burger
5. Uvijek kada se prikazuje video osobe koja je preživjela Holokaust, važno je dati sudionicima kratku biografiju te osobe, čak i kada (ili posebno kada) video prikazuje samo mali dio svjedočenja. Na taj način omogućujete sjećanje i poštovanje preživjeloga te sprječavate korištenje svjedočenja bez odgovarajuće kontekstualizacije. Slijede kratke biografije govornika koje možete podijeliti sudionicima:
Lajos Cséri (1928. – 2020.) rođen je u gradu Hajdúböszörmény u Mađarskoj pod imenom Lajos Klein. Sa 16 godina bio je prisiljen useliti se u gradski geto, a potom je deportiran u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau. Nakon toga bio je odveden u nekoliko drugih logora: Dachau, Kaufering i München-Allach. Godine 1945, nakon oslobođenja logora München-Allach vratio se kući u Mađarsku da bi saznao da su svi članovi njegove obitelji (majka, otac, braća i sestre, djed i baka) ubijeni. Upisao se na Mađarsku umjetničku akademiju i postao kipar.
Paula Burger (1934. – 2019.) rođena je u gradiću koji se danas nalazi na teritoriju Bjelorusije. Kada je imala 7 godina odvedena je u geto Novogrudok zajedno sa članovima obitelji, ali je njezin otac uspio pobjeći. Majka joj je ubijena nakon što nije otkrila nikakve informacije o bijegu svog supruga. Uz pomoć Bielskih partizana otac je uspio Paulu i njezinog brata izvući iz geta skrivajući ih u praznoj bačvi za vodu. Ostali su s partizanima do kraja rata. Iako je bila djevojčica, Paula je aktivno doprinosila oružanom otporu. Pomagala je pakirajući svojim ručicama eksploziv za detoniranje i uništavanje nacističkih opskrbnih vlakova. Nekoliko godina nakon rata odselila se u Chicago i postala uspješna slikarica.
6. Nakon gledanja videa, sudionike se poziva u raspravu koristeći sljedeća pitanja (voditelj radionice može pitanja pokazati sudionicima prije gledanja videa, jer to pomaže usmjeriti njihovu pažnju tijekom gledanja):
- Što vas se najviše dojmilo u svjedočenju g. Csérija/gđe. Burger?
- Što možemo naučiti iz svjedočenja g. Csérija/gđe. Burger?
- Zašto mislite da poricanje Holokausta njega/nju pogađa?
- Mislite li da iskrivljavanje istine o Holokaustu također pogađa g. Csérija/gđe. Burger? Na koji način?
7. Voditelj radionice informira sudionike da su 2013. godine zemlje članice IHRA-e usvojile Radnu definiciju poricanja i iskrivljavanje istine o Holokaustu a 2020. godine Generalna skupština Ujedinjenih Naroda upotrijebila je tu radnu definiciju u svojoj rezoluciji Resolution A/76/L.30. Sudionicima potom treba podijeliti radne materijale s definicijom i dati im nekoliko minuta da je pročitaju i podcrtaju ono što se po njihovom mišljenju ističe u definiciji.
8. Sudionici se zatim organiziraju u skupine 4 – 5 osoba i zajedno rade 10 -15 minuta kako bi:
- raspravili o tome što se po njihovom mišljenju ističe u definiciji,
- podijelili konkretne primjere iskrivljavanje istine o Holokaustu, u skladu s pet kategorija iskrivljavanja istine navedenih u definiciji.
9. Zatim voditelj radionice poziva skupine u plenum, daje svakoj od njih nekoliko minuta da predstave ključne aspekte njihove rasprave te potom otvara zaključnu raspravu na temelju sljedećih pitanja:
- Je li vas nešto iznenadilo u primjerima koje su navele kolege? Ako da, što je to bilo?
- Što mislite, u kolikoj mjeri je većina ljudi svjesna značenja i utjecaja iskrivljavanja istine o Holokaustu?
- Mislite li da većina profesionalaca u vašem području rada može prepoznati primjer iskrivljavanja istine o Holokaustu kada na njega naiđe?
- Što je najvažnije što ste naučili u ovoj aktivnosti? Kako će vam to pomoći u radu?
10. Voditelj radionice zatvara raspravu zaključkom da zakoni za sprečavanje poricanja Holokausta postoje u Europskoj uniji, Izraelu i Ruskoj federaciji. Neki sudovi u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom kraljevstvu potvrdili su sudskom činjenicom (engl. Judicial notice) da se Holokaust dogodio. Nadalje, iskrivljavanja istine o Holokaustu s ciljem javnog poticanja na nasilje i mržnju protuzakonito je i kazneno djelo prema odluci Vijeća o sprečavanju određenih oblika i iskaza rasizma i ksenofobije Council Framework Decision 2008/913/JHA). Usprkos tome, zakonodavstvo ne može samo riješiti tako složen problem.
Materijali
Plan lekcije
Nacrt treninga
Čitanje
Obrazovni materijal: Radna definicija poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu IHRA-e
O ovoj temi
Ciljna skupina
Tema
Broj sudionika:
Prosječno trajanje lekcije: