Konkretne mjere za sprečavanje i suprotstavljanje iskrivljavanju istine o Holokaustu

Ciljevi:

• Potaknuti na raspravu o čimbenicima koji doprinose širenju iskrivljavanja istine o Holokaustu, i o čimbenicima koji doprinose suprotstavljanju iskrivljavanja istine o Holokaustu
• Promisliti o mogućim partnerstvima i suradnji u području suprotstavljanja iskrivljavanju istine o Holokaustu

Broj sudionika: 5-30
Trajanje: 90 minuta

Opis Aktivnosti:

1. Voditelj radionice upućuje sudionike da promisle o čimbenicima koji doprinose tome da se mladi uključuju u iskrivljavanje istine o Holokaustu. Svaki sudionik dobiva pet kartica ili post-it papirića koje povlačenjem ravne crte na sredini treba podijeliti na dva dijela. Na lijevoj strani svake kartice ili papirića treba napisati jedan čimbenik koji doprinosi (kao u tablici prikazanoj dolje). Desna strana treba ostati prazna.

2. Kako bi pojasnio zadatak, voditelj radionice može navesti primjere takvih čimbenika kao što su: želja za dobivanjem „lajkova“ na društvenim mrežama, vršnjački pritisak, neznanje i sl. Sudionici trebaju promisliti o različitim razlozima povezanima s društvenim kontekstom, osobnim obilježjima, kompetencijama, motivaciji i sl. koji potiču mlade na iskrivljavanje istine o Holokaustu. Na svaku karticu ili papirić trebaju napisati samo jedan razlog, a mogu ih navesti koliko god žele, svaki zasebno.
3. Sudionici stavljaju svoje kartice ili papiriće na zid, ili na pod na sredinu prostorije. Ako se usavršavanje provodi na mreži, mogu se koristiti aplikacije kao što su npr. Padlet ili Miro, ili čak Excel tablica. Sudionici trebaju odabrati nekoliko primjera koji nisu oni napisali. Potom trebaju na desnoj strani kartice ili papirića napisati što bi moglo doprinijeti suprotstavljanju tome čimbeniku koji je naveden na lijevoj strani. Primjerice, nasuprot želje za dobivanjem lajkova na društvenim mrežama može se navesti povećanje samopouzdanja, poštivanje ljudskog dostojanstva, i sl.: nasuprot vjerovanja u teorije zavjere pod utjecajem roditelja može se navesti ciljane obrazovne aktivnosti, posjeti arhivima, muzejima i sl.
4. Svaki sudionik čita svoje primjere – što doprinosi širenju iskrivljavanja istine o Holokaustu, i što doprinosi njegovom suzbijanju.
5. Voditelj radionice ili neko od sudionika (dobrovoljno) zapisuje na ploču ili zajednički dokument popis svih prijedloga navedenih na desnoj strani kartica/papirića, čimbenike/kompetencije/aktivnosti koji mogu ograničiti širenje iskrivljavanja istine o Holokaustu.
6. Voditelj radionice otvara završnu raspravu na temelju sljedećih pitanja:
   • Jeli vam bilo izazovno navesti rješenja za neke od situacija koje su naveli drugi sudionici? Za koje?
   • Je li vas iznenadio broj čimbenika koji doprinose iskrivljavanju istine o Holokaustu koji ste kao skupina naveli? Zašto?
   • Jeste li uočili neka „rješenja“ koja su kolege predložile, a koja vam se čine zanimljivima/korisnima? Koja?
7. Voditelj radionice zaključuje ovaj dio naglašavajući kako postoje mnogi čimbenici koji doprinose iskrivljavanju istine o Holokaustu, od nedostatka znanja i kritičkog razumijevanja, do potrebe za pripadanjem, vršnjačkog pritiska, nedemokratskih vrijednosti, ravnodušnosti, i sl. S obzirom na to, mladima treba složen skup kompetencija pomoću kojih mogu razumjeti što je iskrivljavanje istine o Holokaustu, zašto u tome ne bi trebali sudjelovati, kako prepoznati kada drugi iskrivljavaju istinu o Holokaustu te na kraju, kako doprinijeti suprotstavljanju iskrivljavanju istine o Holokaustu.
8. Voditelj radionice poziva sudionike da u skupinama 4-5 osoba, na temelju popisa kompetencija/aktivnosti popisanih na ploči (a koje su bile napisane na desnoj strani kartica/papirića), razmisle o specifičnom kontekstu u kojem poučavaju i rasprave o tome što bi im moglo olakšati poučavanje ove teme i razvoj navedenih kompetencija kod učenika. Primjerice, mogu navesti sadržaje kurikuluma predmeta kao što su povijest, književnost, umjetnost, građanski odgoj i sl., mogu razmatrati izvanškolske aktivnosti koje mogu/trebaju organizirati u školi, a vezane su uz nacionalne praznike i druge događaje koji mogu biti povod za uključivanje teme Holokausta i iskrivljavanja istine o Holokaustu, nacionalna i međunarodna školska partnerstva, i sl.
9. Svaka skupina predstavlja zaključke vlastite rasprave, a voditelj radionice otvara završnu raspravu na temelju sljedećih pitanja:
• Jesu li bile navedene neke kompetencije/aktivnosti za koje postoje ograničene mogućnosti da se ostvare s vašim učenicima? Koje?
• Mislite li da biste bavljenjem svim navedenim čimbenicima mogli bitno doprinijeti suprotstavljanju iskrivljavanju istine o Holokaustu? Ako je odgovor ne, što bi još trebalo poduzeti u području obrazovanja da bi se učinkovitije rješavao ovaj problem?
• S kojim tijelima možete surađivati na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini kako biste se učinkovitije bavili iskrivljavanjem istine o Holokaustu?
10. Voditelj radionice zaključuje raspravu tvrdnjom kako je širok i složen raspon posljedica iskrivljavanja istine o Holokaustu, ali su brojne i mogućnosti njegova rješavanja i suprotstavljanja putem osnaživanja mladih da budu aktivni građani, cijene vrijednost istine, poštuju ljudsko dostojanstvo te razumiju važnost njihovog vlastitog doprinosa razvoju demokratskog društva.