Iskrivljavanje istine o Holokaustu u širem kontekstu dezinformacija i netolerancije

Ciljevi:

• Promisliti o povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu i lažnih vijesti, govora mržnje, te protudemokratske propagande
• Razviti kod sudionika razumijevanje da iskrivljavanje istine o Holokaustu ima značajan utjecaj na društvo u cjelini

Broj sudionika: 5-30
Trajanje: 75 minuta

Opis aktivnosti:

1. Voditelj radionice informira sudionike da će ova aktivnost biti usmjerena na razmatranje povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu i drugih oblika netrpeljivosti te ignoriranja istine, kao što su lažne vijesti, govor mržnje, i protudemokratska propaganda.¹
2. Sudionici se uključuju u „tihu raspravu.“ Pripremljena su četiri stola na sredini prostorije, s dovoljno mjesta između njih tako da se sudionici mogu slobodno kretati. Na svakome stolu nalazi se veliki list papira (dva lista flipchart bloka mogu se spojiti ljepilom u jedan). Na svakome listu napisano je jedno pitanje:
   • Kako normalizacija lažnih vijesti doprinosi širenju iskrivljavanja istine o Holokaustu?
   • Kako se isprepliću iskrivljavanje istine o Holokaustu i govor mržnje?
   • Na koji način iskrivljavanju istine o Holokaustu doprinosi protudemokratska propaganda?
   • Kako širenje iskrivljavanja istine o Holokaustu utječe na napredovanje društva prema održivosti i uključivosti?

3. Sudionike se potiče da obiđu sve stolove i zapišu svoja razmišljanja o svakome od četiri postavljena pitanja. Sudionici mogu „raspravljati“ u tišini tako da se referiraju na ono što su napisali drugi sudionici: mogu pisati komentare, dodavati poveznice, ali ne smiju brisati ili pisati preko onoga što je već napisano. Ako se slažu ili ne slažu s određenom primjedbom, mogu uz nju napisati svoj komentar. Sudionicima nije dopušteno razgovarati tijekom ove aktivnosti. Mogu započeti zadatak za bilo kojim stolom, i nastaviti na preostala tri bilo kojim redom. Tijekom aktivnosti trebali bi nekoliko puta obići isti stol i pročitati što su u međuvremenu napisali ostali sudionici. Svaki sudionik može pisati za svakim stolom koliko puta želi. Šest do sedam markera ili flomastera u boji trebalo bi biti dostupno na svakome stolu, a zadatak traje 20-30 minuta, ovisno o veličini i motivaciji skupine. Ako se ova aktivnost izvodi na mreži, tihu raspravu možete zamijeniti stvarnom raspravom. Podijelite sudionike u četiri skupine i svakoj od njih postavite jedno pitanje. Također, aktivnost možete provesti na asinkroni način, tako da postavite pitanja na forum/Padlet/Miro i kažete sudionicima da napišu svoje komentare između dva sastanka na mreži koja se održavaju u dva uzastopna dana ili tjedna. Potom završnu raspravu o napisanom možete provesti na sinkronom sastanku.
4. Po isteku vremena, ili kada voditelj radionice primijeti da je sudionicima ponestalo ideja, poziva sudionike da u nekoliko minuta pročitaju sve komentare koje još nisu pročitali te otvara završnu raspravu koristeći sljedeća pitanja:
   • Kako ste se osjećali „raspravljajući“ u tišini?
   • Na koji način vam je ova tiha rasprava pomogla da razumijete povezanost iskrivljavanja istine o Holokaustu i ostalih pojava prisutnih u društvu?
   • Na koji način vam je ova tiha rasprava pomogla da razumijete utjecaj iskrivljavanja istine o Holokaustu na društvo?
   • Što mislite, tko je najviše pogođen iskrivljavanjem istine o Holokaustu? Na koji način?
   • Na koji način iskrivljavanje istine o Holokaustu utječe na učenike?
   • Kako iskrivljavanje istine o Holokaustu nagriza povjerenje i poštovanje prema istini i znanju?
   • Što su za vas najvažnija obilježja tihe rasprave?
   • Što mislite, tko je odgovoran za suzbijanje iskrivljavanja istine o Holokaustu? Zašto?
   • Što mislite, što je vaša vlastita odgovornost u suzbijanju iskrivljavanja istine o Holokaustu?

5. Voditelj zaključuje raspravu zahvaljujući sudionicima na aktivnom sudjelovanju te tvrdnjom kako iskrivljavanje istine o Holokaustu ima snažan utjecaj na društvo, i to iskrivljavanjem istine o događajima koji su se odvili u Holokaustu te doprinoseći, zajedno s drugim pojavama, napadu na znanost i demokratsku raspravu:
   • Iskrivljavanje istine o Holokaustu stvara ozračje u kojem se normalizira i potiče mržnja, antisemitizam i kršenje ljudskih prava.
   • Utjecaj iskrivljavanja istine o Holokaustu na ljudska prava dodatno se pojačava, budući da se u digitalno doba značajno povećala količina, dostupnost i brzina širenja pogrešnih i obmanjujućih informacija, pri čemu su mladi posebno ranjivi.
   • Ograničavanje pristupa istinitim i točnim informacijama o Holokaustu potkopava sposobnost pojedinca da stvori vlastito mišljenje, razumije svijet oko sebe, i donosi vlastite odluke slobodno od manipulacije i propagande.
   • U tom smislu učitelji, nastavnici i svi edukatori imaju posebnu odgovornost za suzbijanje iskrivljavanja istine o Holokaustu.

^{1 Vidi izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o promicanju i zaštiti prava na slobodu mišljenja i izražavanja, „Dezinformacije i sloboda mišljenja i izražavanja”, engl. Disinformation and freedom of opinion and expression, 13. travnja 2021., UN Doc. A/HRC/47/25.}