Korisnici: Edukatori koji provode usavršavanje u organizacijama civilnog društva
Širenje dezinformacija, lažne vijesti, propaganda i govor mržnje među najvećim su izazovima s kojima se suočavaju suvremena društva diljem svijeta. Pogrešne ili obmanjujuće informacije o Holokaustu ugrožavaju razumijevanje te sjećanje na taj dio naše povijesti te održavaju mržnju, antisemitizam, teorije zavjere, i zanemarivanje istine.
Poricanjem Holokausta pokušava se izbrisati Holokaust iz povijesti, tvrdnjom da se Holokaust nikada nije dogodio, da je to lažni događaj koji su izmislili Židovi. Postavljaju se pitanja jesu li plinske komore postojale, jesu li se masovna strijeljanja ikada dogodila, i jesu li žrtve umrle uslijed teškog rada, gladovanja i mučenja, što je u suprotnosti s onime što tvrde pouzdani izvori i relevantna istraživanja. Poricanje Holokausta opravdava, pogrešno prikazuje ili umanjuje taj dio povijesti. Poricanje Holokausta lakše je prepoznati, a u različitim dijelovima svijeta postoje zakoni kojima se ono penalizira. Iskrivljavanje istine o Holokaustu složenije je, pa je potrebno usavršavanje i konkretne mjere da bi ga se prepoznalo, rješavalo i suzbijalo.
Poricanje i iskrivljavanju istine o Holokaustu u svojim različitim pojavnostima doprinose jačanju antisemitizma i ekosustavu lažnih vijesti tako da se smanjuje povjerenje u stručnjake, demokratske institucije, skupine žrtava i odgovorne medije. Iako taj problem nije novijeg datuma, društvene mreže su pojačale širenje lažnih tvrdnji o Holokaustu. Te laži i polu-istine smanjuju razumijevanje prošlosti, često su prožete antisemitskim predrasudama i stereotipima te, što je najgore, veličaju Holokaust ne bi li rehabilitirali nacističku ideologiju i počinitelje zločina.
Premda je Holokaust jedan od najistraženijih povijesnih događaja kojim su se također bavili razni umjetnici i pisci, jasno utvrđene činjenice o Holokaustu se i dalje iskrivljavaju. Stoga je potrebno primijeniti učinkovitija sredstva kako bi se osiguralo ispravnije i kritičko razumijevanje Holokausta, kao i poštivanje ljudskog dostojanstva, posebno uzimajući u obzir da ulazimo u razdoblje u kojem odlaze posljednji preživjeli i izravni svjedoci Holokausta. Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o postojanju ovoga fenomena te u svome doprinosu suzbijanju i suprotstavljanju iskrivljavanju istine o Holokaustu. Ovaj kurikulum usavršavanja namijenjen je edukatorima koji rade s organizacijama civilnog društva koje djeluju u području ljudskih prava, antisemitizma, građanskog sudjelovanja, zagovaračke skupine i druge organizacije civilnog društva
Ovo stručno usavršavanje ima pet poglavlja. Svako poglavlje nadograđuje se na kompetencije koje su sudionici stekli radom na prethodnim poglavljima. Raspored obrazovnih aktivnosti osmišljen je tako da predstavlja smisleni pedagoški proces usmjeren razvoju znanja, kritičkog razumijevanja te stavova, vještina i vrijednosti potrebnih za razumijevanje fenomena iskrivljavanja istine o Holokaustu te njegovog mogućeg utjecaja na društvo, kao i jasan doprinos njegovome sprečavanju i suzbijanju. Edukatorima se preporučuje da sa sudionicima provedu ovo stručno usavršavanje u cijelosti. Međutim, u slučaju nedostatka vremena, mogu odabrati pojedine obrazovne aktivnosti. Pritom je važno pružiti sudionicima smisleni pedagoški proces usmjeren na razvoj kompetencija koje su prepoznate kao najpotrebnije za određenu skupinu sudionika.
Stručno usavršavanje osmišljeno je uz pretpostavku da sudionici već raspolažu temeljnim znanjima o Holokaustu. Stoga se obrazovne aktivnosti ne bave povijesnim činjenicama o Holokaustu niti pedagoškim pristupima poučavanju i učenju o Holokaustu. Edukatorima koji su zainteresirani za provedbu usavršavanja o Holokaustu preporučuju se sljedeći izvori: