3. Ljudska prava i iskrivljavanje istine o Holokaustu

 

Gdje, u konačnici, opća ljudska prava počinju? U malim mjestima, blizu doma – tako blizu i tako malima da ih se ne može vidjeti ni na jednoj karti svijeta. To su mjesta na kojima svaki muškarac, žena i dijete traže jednaku pravdu, jednake mogućnosti i jednako dostojanstvo bez diskriminacije. Ako ta prava nemaju smisla tamo, nemaju puno smisla niti igdje drugdje.

Eleanor Roosevelt

Ciljevi učenja

• Razvijati kritičko razumijevanje povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu i kršenja ljudskih prava
• Osvijestiti sudionike o načinima na koje iskrivljavanje istine o Holokaustu pojačava antisemitizam
• Osnažiti predanost promicanju poštivanja ljudskih prava

Aktivnosti učenja

1. Iskrivljavanje istine o Holokaustu i ljudska prava
2. Iskrivljavanje istine o Holokaustu i antisemitizam
3. Dodatni izvori

Prijedlozi za voditelje radionice

Aktivnosti predložene u ovome poglavlju usmjerene su na to da sudionike potaknu na dublje promišljanje o načinima na koje je iskrivljavanje istine o Holokaustu u suprotnosti s ljudskim pravima te kako doprinosi širenju antisemitizma.

U prvoj aktivnosti sudionici se uključuju u proces promišljanja o načinima na koje je iskrivljavanje istine o Holokaustu u suprotnosti sa temeljnim načelima Opće deklaracije o ljudskim pravima. Potom sudionici u procesu kritičkog mišljenja izražavaju svoje slaganje/neslaganje s određenim tvrdnjama. Kada sudionici iznose svoje argumente možete ponuditi simbolični „mikrofon“ (npr. kemijsku olovku), kako biste izbjegli da sudionici govore u isti glas.

Budući da je ova aktivnost namijenjena iznošenju konstruktivnih argumentacija i poticanju promišljanja, voditelj radionice trebao bi se suzdržati od zauzimanja strane, ili komentiranja izrečenih tvrdnji. Voditelj radionice može u zaključnoj raspravi ponuditi pojašnjenje određenih tvrdnji ili dodatne informacije. Međutim to ne znači da sva mišljenja treba uvažavati. Bilo kakvi iskazi govora mržnje ili mišljenja koje je u suprotnosti s vrijednostima ljudskih prava treba osloviti i dekonstruirati. Od samog početka ovog stručnog usavršavanja važno je stvoriti sigurno ozračje za učenje u kojem će sudionici osjećati da mogu slobodno iznijeti svoje mišljenje, ali i prihvatiti neslaganje i protu-argumente.

Druga aktivnost usmjerena je na to kako iskrivljavanje istine o Holokaustu pojačava antisemitizam. Sudionike se poziva u raspravu o kratkom videu Yehude Bauera, svjetski poznatog povjesničara, stručnjaka za Holokaust i počasnog predsjedavatelja IHRA-om. Između ostalog, on u videu daje osvrt na dva antisemitska stereotipa – boljševizam kao židovski izum i namjeru Židova da upravljaju svijetom. Sudionike se poziva da prepoznaju i razgovaraju o ovim stereotipima, kao i o drugim stereotipima na temelju karikatura koji služe kao studije slučaja iskrivljavanja istine o Holokaustu.

Potom se sudionici uključuju u raspravu o nekoliko primjera iskrivljavanja istine o Holokaustu vidljivih u karikaturama i internetskim memovima. Voditelj radionice treba jasno dati do znanja da su ti prikazi negativni primjeri i način da se slikovito prikažu primjeri iskrivljavanja istine o Holokaustu te da ih autori ovog stručnog usavršavanja ni na koji način ne odobravaju. Oni su ovdje prikazani s ciljem da ih se koristi isključivo u sveobuhvatnom stručnom usavršavanju u kojem je stvoreno sigurno ozračje za učenje i u kojem se omogućuje dovoljno vremena za provedbu smislenog pedagoškog procesa. Prikazivanje ovakvih slika može stvoriti (ili pojačati) stereotipe u mislima sudionika. Da se to ne bi dogodilo potrebno je pažljivo vođenje završne rasprave i pružanje dovoljno informacija za ispravnu kontekstualizaciju. Ove slike ne bi nikada trebalo koristiti, a da se prethodno ne provede rasprava o različitim aspektima iskrivljavanja istine o Holokaustu, kao što je to učinjeno u prethodnim poglavljima ovoga programa usavršavanja, i nikada bez odgovarajućih podataka o širem kontekstu fenomena iskrivljavanja istine o Holokaustu.

Primjeri iskrivljavanja istine o Holokaustu koji su predstavljeni u dodatku na kraju 3. poglavlja proizlaze iz antisemitskih stereotipa. Na slici za skupinu 1 nalazi se karikatura predstavljena na godišnjem natjecanju o Holokaustu koje se održava u Iranu, i koje je velika platforma za promicanje antisemitizma i iskrivljavanja istine o Holokaustu. Ovdje prikazana karikatura temelji se na stereotipu da su Židovi gramzljivi i na ideji da koriste Holokaust za zaradu. Slika namijenjena skupini 2 temelji se na stereotipu židovske dominacije svijetom te promiče svjetonazor u kojem su Židovi stvorili cjepivo protiv COVIDA-19 da bi uništili čovječanstvo te se cijepljenje izjednačava s logorom Auschwitz. Slika za skupinu 3 veliča Holokaust, a ona za skupinu 4 temelji se na stereotipu da Židovi previše govore o Holokaustu za vlastitu korist, a pritom zanemaruju druge važne probleme.

U procesu rasprave o primjerima iskrivljavanja istine o Holokaustu važno je imati na umu da iako su neki od tih primjera nenamjerni i ne moraju nužno biti izrađeni s antisemitskom namjerom, oni uvijek pojačavaju i šire kulturu antisemitizma i odražavaju duboko ukorijenjen otpor prema suočavanju sa povijesnom stvarnošću Holokausta – genocida nad šest milijuna Židova koji su organizirali i počinili ne-Židovi.

Postoje brojni izvori koje voditelji radionice mogu proučiti da bi više naučili o ljudskim pravima, odgoju i obrazovanju za ljudska prava, i o antisemitizmu, kako bi se što bolje pripremili za vođenje aktivnosti u ovom programu usavršavanja. Na primjer:

Materijali i izvori o ljudskim pravima OHCHR-a

Razumijevanje ljudskih prava, Vijeće Europe

UNESCO i ODIHR – Pristup antisemitizmu u odgoju i obrazovanju: smjernice za donositelje politike

OSCE/ODIHR – Pristup antisemitizmu u odgoju i obrazovanju: priručnik za učitelje

USHMM – O antisemitizmu

IHRA – Što je antisemitizam?