3. Ljudska prava i iskrivljavanje istine o Holokaustu

 

Gdje, u konačnici, opća ljudska prava počinju? U malim mjestima, blizu doma – tako blizu i tako malima da ih se ne može vidjeti ni na jednoj karti svijeta. To su mjesta na kojima svaki muškarac, žena i dijete traže jednaku pravdu, jednake mogućnosti i jednako dostojanstvo bez diskriminacije. Ako ta prava nemaju smisla tamo, nemaju puno smisla niti igdje drugdje.

Eleanor Roosevelt

Ciljevi učenja

• Razvijati kritičko razumijevanje povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu i kršenja ljudskih prava
• Razviti suosjećanje prema različitim skupinama ljudi pogođenih iskrivljavanjem istine o Holokaustu
• Osnažiti predanost promicanju poštivanja ljudskih prava

Aktivnosti učenja

1. Iskrivljavanje istine o Holokaustu i ljudska prava
2. Iskrivljavanje istine o Holokaustu i antisemitizam
3. Dodatni izvori

Prijedlozi za voditelje radionice

Aktivnosti predložene u ovome poglavlju usmjerene su na to da sudionike potaknu na dublje promišljanje o načinima na koje je iskrivljavanje istine o Holokaustu u suprotnosti s ljudskim pravima te kako se ono isprepliće s drugim fenomenima, kao što su govor mržnje, lažne vijesti i protudemokratska propaganda. Razumijevanje fenomena iskrivljavanja istine o Holokaustu u odnosu na šire aspekte društva vodi ka razumijevanju da se ne radi o sporednome problemu (koji se tiče nekih pojedinaca, ili kojim bi se trebala baviti samo neka tijela), već o problemu koji je važan za društvo u cjelini. Iskrivljavanje istine o Holokaustu ne utječe samo na to kako razumijemo prošlost, nego i na to kako oblikujemo sadašnjost i budućnost. To shvaćanje vodi k tome da prepoznamo odgovornost svakog pojedinca za suzbijanje iskrivljavanja istine o Holokaustu, s ciljem ublažavanja njegovog kratkoročnog i dugoročnog utjecaja na vrijednosti ljudskih prava i na demokratsko društvo.

U prvoj aktivnosti sudionici se uključuju u proces promišljanja o načinima na koje je iskrivljavanje istine o Holokaustu u suprotnosti sa temeljnim načelima Opće deklaracije o ljudskim pravima. Potom sudionici u procesu kritičkog mišljenja izražavaju svoje slaganje/neslaganje s određenim tvrdnjama. Kada sudionici iznose svoje argumente možete ponuditi simbolični „mikrofon“ (npr. kemijsku olovku), kako biste izbjegli da sudionici govore u isti glas.

Budući da je ova aktivnost namijenjena iznošenju konstruktivnih argumentacija i poticanju promišljanja, voditelj radionice trebao bi se suzdržati od zauzimanja strane, ili komentiranja izrečenih tvrdnji. Voditelj radionice može u zaključnoj raspravi ponuditi pojašnjenje određenih tvrdnji ili dodatne informacije. Međutim to ne znači da sva mišljenja treba uvažavati. Bilo kakvi iskazi govora mržnje ili mišljenja koje je u suprotnosti s vrijednostima ljudskih prava treba osloviti i dekonstruirati. Od samog početka ovog stručnog usavršavanja važno je stvoriti sigurno ozračje za učenje u kojem će sudionici osjećati da mogu slobodno iznijeti svoje mišljenje, ali i prihvatiti neslaganje i protu-argumente.

Postoje brojni izvori koje voditelji radionice mogu proučiti da bi više naučili o ljudskim pravima te odgoju i obrazovanju za ljudska prava, kako bi se što bolje pripremili za vođenje aktivnosti u ovom programu usavršavanja.
Na primjer:

Materijali i izvori o ljudskim pravima OHCHR-a

Razumijevanje ljudskih prava, Vijeće Europe, engl. Manual for Human Rights Education with Young People

U drugoj aktivnosti, naglasak je na povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu i govora mržnje, lažnih vijesti i protudemokratska propaganda, kao i dugoročnom utjecaju iskrivljavanja istine o Holokaustu na društvo u cjelini. U ovoj aktivnosti primjenjuje se metoda „tihe rasprave“ koja sudionicima omogućuje da razmijene svoja mišljenja pisanim putem. Sudionici rade na zadatku sjedeći za četiri stola te je važno naglasiti im da ne započnu svi sa zadatkom za istim stolom, i da nije dozvoljeno govoriti. Voditelj radionice prati dinamiku tijekom aktivnosti te vodi računa da je svatko aktivno uključen, i da primijeti kada većina sudionika prestane pisati/čitati. To je znak de je vrijeme za otvaranje zaključne rasprave. Tijekom „tihe rasprave“, u redu je u pozadini pustiti tihu, po mogućnosti instrumentalnu, glazbu, jer bi se neki sudionici inače mogli teško usredotočiti na zadatak.