2. Utjecaj iskrivljavanja istine o holokaustu

 

Ljudi su tako stvoreni da oni koji gaze ne osjećaju ništa; oni koje se gazi osjećaju što se događa. Ako se ne stavi u ulogu potlačenih i ne suosjeća s njima, pojedinac ne može razumjeti.

Simone Weil

Ciljevi učenja

• Osvijestiti na koji način se širi iskrivljavanje istine o Holokaustu u digitalnom i fizičkom svijetu.
• Suosjećati s različitim skupinama ljudi na koje utječe iskrivljavanje istine o Holokaustu
• Prepoznati vrijednost suprotstavljanja iskrivljavanju istine o Holokaustu

Aktivnosti učenja

1. Kritička analiza iskrivljavanja istine o Holokaustu
2. Iskrivljavanje istine o Holokaustu i antisemitizam
3. Dodatni izvori

Prijedlozi za voditelje radionice

Cilj aktivnosti u ovome poglavlju jest uključiti sudionike u proces kritičke analize i refleksije o razlozima, kontekstu i sredstvima promicanja iskrivljavanja istine o Holokaustu te im omogućiti razumijevanje utjecaja iskrivljavanja istine o Holokaustu.

Ujedinjeni narodi (UN) i UNESCO objavili su 2022. godine izvješće o istraživanju koje se bavilo pojavom Holokaustu na društvenim mrežama. Istraživanje se bavilo analizom poruka objavljenih na pet digitalnih platformi, Facebook, Instagram, Telegram, Tik Tok i Twitter, koje su veličale, ismijavale ili iskrivljavale istinu o Holokaustu. Od pet navedenih platformi, samo jedna nije pod nadzorom (Telegram). Rezultati pokazuju da su iskazi poricanja ili iskrivljavanja istine o Holokaustu prisutni na svim platformama, često u kombinaciji s rasizmom, mizoginijom, homofobijom i drugim oblicima netrpeljivosti. Podaci dobiveni ovim istraživanjem koriste se u prvoj aktivnosti kako bi se osvijestilo sudionike o zastupljenosti iskrivljavanja istine o Holokaustu na društvenim mrežama te ih se potaknulo na promišljanje o poduzimanju akcija radi njegova suzbijanja.

Nakon uvida u raširenost poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu na društvenim mrežama, sudionici se uključuju u analizu nekoliko studija slučaja. Studije slučaja koje se koriste u ovoj aktivnosti primjeri su iskrivljavanja istine o Holokaustu koji ismijavaju Holokaustu, koriste ga za komercijalnu korist, ili izvode neodgovorne usporedbe između Holokausta i suvremenih događaja, pritom ne poštujući povijesne činjenice i kontekst, te umanjujući ozbiljnost sustavnog ubijanja Židova u Europi, ili veličajući genocid nad Romima.¹

Voditelj radionice trebao bi objasniti sudionicima da je uspoređivanje Holokausta s drugim događajima legitimno, ako se izvodi na smisleni način. To znači da je potrebno koristiti ispravne povijesne metode kako bi se bolje razumjele sličnosti, koncepti i mehanizmi koji su doveli do genocida, i kako bi se učilo iz prošlosti na način koji je smislen u sadašnjosti. Zabrinutost ne proizlazi iz smislenih usporedbi, nego iz izjednačavanja koje umanjuje veličinu i relevantnost Holokausta, vrijeđajući dostojanstvo žrtava i preživjelih te koje banalizira ili zloupotrebljava povijest Holokausta za ostvarivanje političkih ili ideoloških ciljeva.

UN i UNESCO uočili su da je na društvenim mrežama iskrivljavanje istine o Holokaustu često prisutno zajedno sa rasizmom, homofobijom, mizoginijom i ksenofobijom. Iskrivljavanje istine o Holokaustu može se smatrati dijelom šire radikalne kontrakulture na mreži. Njihove predrasude, stavovi i ideologije mogu pojasniti zašto se neki izruguju, podsmjehuju ili veličaju Holokaust. Ideje mržnje, kao što su homofobija i mizoginija, potiču antisemitizam kad god se Židove smatra izvorom bilo kakvih primijećenih „problema“ ili „prijetnji“.²

Razvoj tehnologija vezanih uz umjetnu inteligenciju (UI) uzrokuje sve veću zabrinutost. Zlonamjerni čimbenici mogli bi koristiti alate temeljene na UI-ju za generiranje ili širenje pogrešnih narativa o Holokaustu, za poricanje ili iskrivljavanje povijesnih činjenica te promicanje ideologija mržnje. Algoritmi UI-ja mogu pojačati ili ubrzati širenje zlonamjernog sadržaja te doseći velik broj korisnika društvenih mreža i utjecati na javno mnijenje. Anonimnost digitalnih platformi omogućuje širenje takvih poruka bez posljedica. Osim toga, lažni sadržaj koji generira UI može se koristiti za manipuliranje povijesnim zapisima te postoji opasnost da se izbriše stvarnost Holokausta ili se prikažu lažni događaji. Navedeni rizici naglašavaju visoku važnost poduzimanja proaktivnih mjera kao što su etičke smjernice za UI, upravljanje sadržajem i obrazovanje za digitalnu pismenost, kako bi se suzbijalo iskrivljavanje istine o Holokaustu i antisemitizam u digitalnome svijetu i čuvala točnost povijesnog sjećanja.

Druga aktivnost usmjerena je na utjecaj iskrivljavanja istine o Holokaustu na različite društvene skupine. Cilj aktivnosti jest pomoći sudionicima bolje razumjeti da iskrivljavanje istine o Holokaustu ima snažan negativni utjecaj na pripadnike različitih dijelova društva i različitih zanimanja te da se taj negativan utjecaj širi na društvo u cjelini.

¹Veličanje genocida nad Romima samo je jedan od oblika iskrivljavanja istine o progonu Roma. Detaljan pregled različitih oblika i pojava sadržan je u istraživanju koje je 2022. godine objavio Institut Auschwitz za sprečavanje genocida i masovnih zločina i Program za Rome Centra François-Xavier Bagnoud za zdravlje i ljudska prava Sveučilišta Harvard.

²Povijest na udaru – poricanje i iskrivljavanje istine o Holokaustu na društvenim mrežama, UN i UNESCO, str. 53