Skip to content

Ciljna skupina Edukatori

Tema

2. Utjecaj iskrivljavanja istine o holokaustu

 

Ljudi su tako stvoreni da oni koji gaze ne osjećaju ništa; oni koje se gazi osjećaju što se događa. Ako se ne stavi u ulogu potlačenih i ne suosjeća s njima, pojedinac ne može razumjeti.

Simone Weil

Ciljevi učenja

  • Osvijestiti na koji način se širi iskrivljavanje istine o Holokaustu u digitalnom i fizičkom svijetu.
  • Razumjeti kako iskrivljavanje istine o Holokaustu pojačava antisemitizam i druge oblike mržnje
  • Reflektirati o odgovornosti za suprotstavljanje iskrivljavanju istine o Holokaustu

Aktivnosti učenja

  1. Kritička analiza iskrivljavanja istine o Holokaustu
  2. Iskrivljavanje istine o Holokaustu i antisemitizam
  3. Dodatni izvori

Prijedlozi za voditelje radionice

Cilj aktivnosti u ovome poglavlju jest uključiti sudionike u proces kritičke analize i refleksije o razlozima, kontekstu i sredstvima promicanja iskrivljavanja istine o Holokaustu te im omogućiti razumijevanje uloge iskrivljavanja istine o Holokaustu u jačanju antisemitizma.

U prvoj aktivnosti naglasak je na iskrivljavanju istine o Holokaustu na društvenim mrežama. U aktivnosti se koristimo podacima koje su 2022. godine objavili Ujedinjeni narodi i UNESCO u ranije spomenutom izvješću. Istraživanje analizira poruke objavljene na pet digitalnih platformi, Facebook, Instagram, Telegram, Tik Tok i Twitter, koje veličaju, ismijavaju ili iskrivljavaju istinu o Holokaustu. Na tim platformama poricanje Holokausta manje je zastupljeno. Češće je prisutno iskrivljavanje istine o Holokaustu koje se pojavljuje u različitim oblicima. Statistički podatci koriste se u prvoj aktivnosti radi osvješćivanja prisutnosti iskrivljavanja istine o Holokaustu na društvenim mrežama te će se mladi vrlo vjerojatno s njime susresti.

Studije slučaja koje se koriste u ovoj aktivnosti primjeri su iskrivljavanja istine o Holokaustu koji banaliziraju Holokaustu, koriste ga za komercijalnu korist, ili izvode neodgovorne usporedbe između Holokausta i suvremenih događaja, pritom ne poštujući povijesne činjenice i kontekst, te umanjujući ozbiljnost sustavnog ubijanja Židova u Europi, ili veličajući genocid nad Romima.1

Uspoređivanje Holokausta s drugim zvjerstvima i masovnim kršenjima ljudskih prava legitiman je akademski poduhvat koji može doprinijeti boljem razumijevanju sličnosti, koncepata i mehanizama koji su doveli do genocida, kako bismo učili iz prošlosti te spriječili takva zvjerstva u sadašnjosti i budućnosti. Zabrinutost ne proizlazi iz smislenih usporedbi, nego iz izjednačavanja koje umanjuje veličinu i relevantnost Holokausta, vrijeđajući dostojanstvo žrtava i preživjelih Holokausta te koje banalizira ili zloupotrebljava povijest Holokausta za ostvarivanje političkih ili ideoloških ciljeva.

Ujedinjeni narodi i UNESCO uočili su da je na društvenim mrežama iskrivljavanje istine o Holokaustu često prisutno zajedno sa rasizmom, homofobijom, mizoginijom i ksenofobijom. Iskrivljavanje istine o Holokaustu može se smatrati dijelom šire radikalne kontrakulture na mreži. Njihove predrasude, stavovi i ideologije mogu pojasniti zašto se neki izruguju, podsmjehuju ili veličaju Holokaust. Ideje mržnje, kao što su homofobija i mizoginija, potiču antisemitizam kad god se Židove smatra izvorom bilo kakvih primijećenih „problema“ ili „prijetnji“.2

Druga aktivnost bavi se načinima na koje iskrivljavanje istine o Holokaustu pojačava antisemitizam. Sudionike se poziva u raspravu o kratkom videu Yehude Bauera, svjetski poznatog povjesničara, znanstvenika u području istraživanja o Holokaustu te nekadašnjeg počasnog predsjedavatelja IHRA-om. Među ostalim, on u videu oslovljava dva antisemitska klišeja – boljševizam kao navodni židovski izum te navodni pokušaj Židova da zavladaju svijetom. Sudionike se poziva da prepoznaju i razgovaraju o ovim klišejima, kao i drugim klišejima prikazanima na ilustracijama koje se koriste kao primjeri studije slučaja iskrivljavanja istine o Holokaustu.

Važno je da sudionici u potpunosti razumiju da se ove ilustracije koriste kao negativni primjeri koji slikovito prikazuju načine iskrivljavanja istine o Holokaustu te da ih autori i voditelji radionice ni na koji način ne podržavaju. Svrha im je da budu korištene u kontekstu sveobuhvatnog stručnog usavršavanja utemeljenog na učenju u sigurnome okružju u kojem ima dovoljno vremena za provedbu smislenog pedagoškog procesa. Prikazivanje ove vrste ilustracija može stvoriti (ili pojačati) stereotipe kod sudionika. Pažljivim vođenjem završne rasprave, i pružanjem dovoljno kvalitetnog konteksta, to se može izbjeći. Ne preporučuje se prikazivati ovakve fotografije učenicima. Također, fotografije ne treba koristit, ako nije prethodno provedena rasprava o drugim temama koje su navedene u ovom programu usavršavanja te ukoliko nije predstavljen dovoljno široki kontekst iskrivljavanja istine o Holokaustu.

Primjeri iskrivljavanja istine o Holokaustu koji su navedeni u Dodatku, oslanjaju se na antisemitske klišeje, kao što su pohlepa, dominacija svijetom ili teorije zavjere (slike 1 i 2), veličanje Hitlera (slika 3) te isticanje kako Židovi previše govore o Holokaustu radi vlastite koristi (slika 4).

Tijekom rasprave o pojavama iskrivljavanja istine o Holokaustu, treba imati na umu da, čak i ako su neke situacije iskrivljavanja istine o Holokaustu nenamjerne te nisu namjerno potaknute antisemitizmom, one uvijek pojačavaju i šire kulturu antisemitizma te odražavaju duboko ukorijenjenu nespremnost za suočavanje s povijesnom stvarnošću Holokausta – a to je genocid 6 milijuna Židova, koji su počinili i organizirali nežidovi.

S ciljem pripreme za provedbu ove aktivnosti, voditelji radionice trebaju se upoznati sa sljedećim izvorima:

• UNESCO i OSCE/ODIHR – Pristup antisemitizmu u odgoju i obrazovanju Smjernice za donositelje politika

• OSCE/ODIHR – Pristup antisemitizmu u odgoju i obrazovanju: Nastavni materijali, engl. Addressing Anti-Semitism through Education: Teaching Aids

• USHMM – O antisemitizmu, engl. About Antisemitism

• IHRA – Što je antisemitizam?

• MOOC Yad Vashema o antisemitizmu

1Veličanje genocida nad Romima samo je jedan od oblika iskrivljavanja istine o progonu Roma. Detaljan pregled različitih oblika i pojava sadržan je u istraživanju koje je 2022. godine objavio Institut Auschwitz za sprečavanje genocida i masovnih zločina i Program za Rome Centra François-Xavier Bagnoud za zdravlje i ljudska prava Sveučilišta Harvard.

2Povijest na udaru – poricanje i iskrivljavanje istine o Holokaustu na društvenim mrežama, engl. History under attack: Holocaust denial and distortion on social media (2022), UN i UNESCO, str. 53

O ovoj temi