Skip to content

Ciljna skupina Organizacije civilnog društva

Tema

1. Primjeri iskrivljavanja istine o holokaustu

 

Sjećanje ima vlastiti jezik, vlastitu teksturu, vlastitu tajnu melodiju, vlastitu arheologiju, i vlastita ograničenja; i ono može biti povrijeđeno, ukradeno i posramljeno; no, na nama je da ga spasimo i zaštitimo da ne postane jeftino, banalno i sterilno. Sjećati se znači pružiti etičku dimenziju svim naporima i težnjama.

Elie Wiesel

Ciljevi učenja

  • Steći znanje i kritičko razumijevanje različitih pojava iskrivljavanja Holokausta
  • Osvijestiti opasnost od iskrivljavanja istine o Holokaustu i njegovih posljedica za društvo

Aktivnosti učenja

  1. Razumijevanje iskrivljavanja istine o Holokaustu
  2. Ključne pojave iskrivljavanja istine o Holokaustu
  3. Dodatni izvori

Prijedlozi za voditelje radionice

Svrha edukativnih aktivnosti u ovom poglavlju jest, kako pružanje informacija, tako i poticanje sudionika na razmišljanje i razvijanje interesa za daljnje učenje o iskrivljavanju istine o Holokaustu.
Sudionike se prvo upućuje na to da pogledaju kratak vidio koji objašnjava što je iskrivljavanju istine o Holokaustu. U raspravi o tom videu ne morate se referirati na svaki detalj, budući da će mnoge dimenzije ovog fenomena biti detaljnije analizirane u sljedećoj aktivnosti u ovome poglavlju. U ovome dijelu važno je da sudionici razumiju pojmove poricanja Holokausta i iskrivljavanja istine o Holokaustu te da shvate da je ovo usavršavanje specifično usmjereno na iskrivljavanju istine o Holokaustu, iako se te dvije pojave ponekad isprepliću. Potom se aktivnost nastavlja prema razumijevanju utjecaja iskrivljavanja istine o Holokaustu na individualnoj razini, a utjecaj iskrivljavanju istine o Holokaustu na društvenoj razini bit će tema 3. poglavlja.

Druga aktivnost u ovom poglavlju nastala je na temelju dvije publikacije:

Kategorije navedene u radnom listu i s njima povezani primjeri – predstavljani u videu i navedeni od strane samih sudionika – promiču antisemitizam i temelje se na antisemitskim klišejima i predrasudama. Važno je da to uzmete u obzir te da kažete sudionicima da će se ta tema detaljnije analizirati u 2. poglavlju.

U jednoj od kategorija posebno su navodi genocid nad Romima, no nekoliko ostalih kategorija također se odnosi na Rome i druge skupine koje su proganjane u razdoblju 1933.-1945. Nema tekstova objavljenih od strane nacionalnih ili međunarodnih organizacija koje prepoznaju, definiraju ili kažnjavaju poricanje ili iskrivljavanje genocida nad Romima.1 Radna definicija antiromskog rasizma i diskriminacije IHRA-e spominje praksu „iskrivljavanja ili poricanja progona Roma ili genocida nad Romima“ te „veličanje genocida nad Romima.“

Može se dogoditi da se neki sudionici slažu s određenim tvrdnjama kojima se iskrivljava istina o Holokaustu, a da ih ne smatraju pojavama iskrivljavanja Holokausta. Kada se to dogodi, voditelj bi trebao prvo dopustiti drugim sudionicima da iznesu svoje mišljenje, budući da će komentari kolega ostaviti snažniji dojam na sudionike. Tada voditelj edukacije može dati dodatna pojašnjenja i ponuditi dodatne materijale sudionicima kako bi bolje razumjeli zašto su te tvrdnje primjeri iskrivljavanja istine o Holokaustu. Gore navedena izvješća, kao i materijali navedeni u poglavlju Dodatni izvori mogu pomoći voditelju edukacije da se pripremi za ovakve situacije. Također, nije uvijek moguće promijeniti nečije mišljenje na licu mjesta, pa voditelj edukacije treba procijeniti koliko će vremena dopustiti za raspravu kada se jedan ili više sudionika ne slažu s određenim tvrdnjama. Voditelj radionice može odlučiti da kasnije razgovara nasamo s pojedinim sudionikom, ili da se kasnije tijekom usavršavanja vrati na ovu temu. Različita poglavlja od kojih se sastoji ovo usavršavanje međusobno se nadopunjuju te ih treba gledati kao sastavnice sveobuhvatnog procesa koji postupno vodi k širenju znanja i promjeni stavova.

U skladu s načelima suradničkog učenja, sudionicima bi trebalo omogućiti sigurno okružje za slobodno iznošenje mišljenja. Ne bi trebalo dopustiti nasilne komentare i izraze mržnje. Isto tako, trebalo bi pažljivo odvagati treba li ili ne potpuno onemogućiti iskazivanje neslaganja, jer su ona izvor učenja i rasta. Kada se rasprava temelji na poštovanju, suosjećanju i dekonstrukciji stavova utemeljenih na dezinformacijama, mišljenje se može promijeniti. Više podataka o tome naći ćete u Metodičkom priručniku za voditelje edukacije.

Preporuke za samostalno učenje koje su navedene u ovoj nastavnoj jedinici možete podijeliti sa sudionicima, a voditelj edukacije ih treba proučiti u fazi pripreme za provedbu edukacije.

1Prema istraživanju The Roma Holocaust/Roma Genocide in Southeastern Europe – Between Oblivion, Acknowledgment and Distortion , koje su 2022. godine objavili Institut Auschwitz za sprečavanje genocida i masovnih zločina i Program za Rome Centra François-Xavier Bagnoud za zdravlje i ljudska prava Sveučilišta Harvard.

O ovoj temi