Obrazovni materijal: Radna definicija poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu IHRA-e

Ova definicija izraz je svijesti o tome da se poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu treba suprotstaviti, osuditi ga na nacionalnoj i međunarodnoj razini te da ga je potrebno ispitati na globalnoj razini. IHRA ovime usvaja sljedeću pravno neobvezujuću radnu definiciju kao sredstvo za rad.

Poricanje Holokausta diskurs je i propaganda koja niječe povijesnu zbilju i opseg istrebljenja Židova od strane nacista i njihovih suradnika tijekom Drugog svjetskog rata, poznatog kao Holokaust ili Šoa. Poricanje Holokausta posebno se odnosi na svaki pokušaj tvrdnje da se Holokaust/Šoa nije dogodio.

Poricanje Holokausta može uključivati javno nijekanje ili dovođenje u sumnju korištenja glavnih mehanizama istrebljenja (poput plinskih komora, masovnih strijeljanja, izgladnjivanja i mučenja) ili namjernosti genocida nad židovskim narodom.

Poricanje Holokausta u svojim je različitim oblicima izraz antisemitizma. Pokušaj poricanja genocida nad Židovima pokušaj je oslobađanja nacionalsocijalizma i antisemitizma od krivnje ili odgovornosti za genocid nad židovskim narodom. Oblici poricanja Holokausta uključuju još i okrivljavanje Židova bilo za preuveličavanje ili izmišljanje Šoe radi političke ili financijske koristi, kao da je sama Šoa bila posljedica zavjere koju su skovali Židovi. Pritom je cilj svaliti krivnju na Židove, a antisemitizmu ponovo dati legitimnost.

Ciljevi poricanja Holokausta često su rehabilitacija neprikrivenog antisemitizma te promicanje političkih ideologija i uvjeta koji bi doveli upravo do onog događaja koji se niječe.

Iskrivljavanje istine o Holokaustu odnosi se između ostalog na:

1. Namjerno nastojanje da se opravda ili na najmanju moguću mjeru svede utjecaj Holokausta ili njegovih glavnih sudionika, uključujući suradnike i saveznike nacističke Njemačke;
2. Grubo umanjivanje broja žrtava Holokausta koje je proturječno pouzdanim izvorima;
3. Pokušaje okrivljavanja Židova za izazivanje vlastitoga genocida;
4. Izjave koje Holokaust prikazuju kao pozitivan povijesni događaj. Te izjave nisu poricanje Holokausta, ali su blisko povezane s njime kao radikalan oblik antisemitizma One mogu navoditi na pomisao da Holokaust nije otišao dovoljno daleko u postizanju svog cilja;
5. Pokušaje zamagljivanja odgovornosti za uspostavu koncentracijskih logora i logora smrti koje je osmislila i kojima je upravljala nacistička Njemačka svaljivanjem krivnje na druge nacionalne ili etničke skupine.