3. Ljudska prava i iskrivljavanje istine o Holokaustu

 

Gdje, u konačnici, opća ljudska prava počinju? U malim mjestima, blizu doma – tako blizu i tako malima da ih se ne može vidjeti ni na jednoj karti svijeta. To su mjesta na kojima svaki muškarac, žena i dijete traže jednaku pravdu, jednake mogućnosti i jednako dostojanstvo bez diskriminacije. Ako ta prava nemaju smisla tamo, nemaju puno smisla niti igdje drugdje.

Eleanor Roosevelt

Ciljevi učenja

• Razvijati kritičko razumijevanje povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu i kršenja ljudskih prava
• Razviti suosjećanje prema različitim skupinama ljudi pogođenih iskrivljavanjem istine o Holokaustu
• Osnažiti predanost promicanju poštivanja ljudskih prava

Aktivnosti učenja

1. Iskrivljavanje istine o Holokaustu i ljudska prava
2. Iskrivljavanje istine o Holokaustu i antisemitizam
3. Dodatni izvori

Prijedlozi za voditelje radionice

Aktivnosti predložene u ovome poglavlju usmjerene su na to da sudionike potaknu na dublje promišljanje o načinima na koje je iskrivljavanje istine o Holokaustu u suprotnosti s ljudskim pravima te kako se ono isprepliće s drugim fenomenima, kao što su govor mržnje, lažne vijesti i protudemokratska propaganda koji imaju značajan i dugoročan utjecaj na društvo u cjelini.

U prvoj aktivnosti sudionici se uključuju u proces promišljanja o načinima na koje je iskrivljavanje istine o Holokaustu u suprotnosti sa temeljnim načelima Opće deklaracije o ljudskim pravima. Potom sudionici u procesu kritičkog mišljenja izražavaju svoje slaganje/neslaganje s određenim tvrdnjama. Kada sudionici iznose svoje argumente možete ponuditi simbolični „mikrofon“ (npr. kemijsku olovku), kako biste izbjegli da sudionici govore u isti glas.

Budući da je ova aktivnost namijenjena iznošenju konstruktivnih argumentacija i poticanju promišljanja, voditelj radionice trebao bi se suzdržati od zauzimanja strane, ili komentiranja izrečenih tvrdnji. Voditelj radionice može u zaključnoj raspravi ponuditi pojašnjenje određenih tvrdnji ili dodatne informacije. Međutim to ne znači da sva mišljenja treba uvažavati. Bilo kakvi iskazi govora mržnje ili mišljenja koje je u suprotnosti s vrijednostima ljudskih prava treba osloviti i dekonstruirati. Od samog početka ovog stručnog usavršavanja važno je stvoriti sigurno ozračje za učenje u kojem će sudionici osjećati da mogu slobodno iznijeti svoje mišljenje, ali i prihvatiti neslaganje i protu-argumente.

Postoje brojni izvori koje voditelji radionice mogu proučiti da bi više naučili o ljudskim pravima, o odgoju i obrazovanju za ljudska prava, i o antisemitizmu, kako bi se što bolje pripremili za vođenje aktivnosti u ovom programu usavršavanja. Na primjer:

Materijali i izvori o ljudskim pravima OHCHR-a

Razumijevanje ljudskih prava, Vijeće Europe, engl. Manual for Human Rights Education with Young People

U drugoj aktivnosti, naglasak je na povezanosti iskrivljavanja istine o Holokaustu i drugih oblika netrpeljivosti, neuvažavanja istine i nepoštivanja ljudskog dostojanstva, kao što su lažne vijesti, govor mržnje, protudemokratska propaganda ili populizam. Budući da sudionici u edukaciji mogu dolaziti iz različitih područja civilnog društva, moguće je da već imaju stručna znanja za postupanje prema nekim oblicima/mehanizmima dezinformiranja i govora mržnje. U ovoj aktivnosti istraživat će povezanost tih pojava s iskrivljavanjem istine o Holokaustu te početi promišljati o načinima za suprotstavljanje iskrivljavanju istine o Holokaustu.

Preporučuje se dopustiti sudionicima da sami odaberu skupinu kojoj se žele pridružiti, s obzirom na temu koja ih zanima, te im omogućiti da predlože nove teme za raspravu koje oni smatraju relevantnima. Time ćete osigurati da edukacija bude što je moguće praktičnija i doprinijeti generiranju ideja koje sudionici mogu provesti u djelo nakon edukacije.