1. Primjeri iskrivljavanja istine o holokaustu

 

Sjećanje ima vlastiti jezik, vlastitu teksturu, vlastitu tajnu melodiju, vlastitu arheologiju, i vlastita ograničenja; i ono može biti povrijeđeno, ukradeno i posramljeno; no, na nama je da ga spasimo i zaštitimo da ne postane jeftino, banalno i sterilno. Sjećati se znači pružiti etičku dimenziju svim naporima i težnjama.

Elie Wiesel

Ciljevi učenja

• Osvijestiti opasnost od iskrivljavanja istine o Holokaustu i njegovih posljedica za društvo
• Steći znanje i kritičko razumijevanje različitih pojava iskrivljavanja Holokausta

Aktivnosti učenja

1. Razumijevanje iskrivljavanja istine o Holokaustu
2. Ključne pojave iskrivljavanja istine o Holokaustu
3. Dodatni izvori

Prijedlozi za voditelje radionice

Svrha edukativnih aktivnosti u ovom poglavlju jest pružanje informacija te poticanje sudionika na razmišljanje i razvijanje interesa za daljnje učenje.

U prvoj aktivnosti sudionike se upućuje na to da pogledaju kratak vidio koji objašnjava što je iskrivljavanju istine o Holokaustu, a zatim video koji im pomaže razumjeti utjecaj iskrivljavanja istine o Holokaustu na osobnoj razini. O utjecaju iskrivljavanja istine o Holokaustu na različite društvene grupe i društvo u cjelini govorit će se u 2. poglavlju. U raspravi o prvom videu ne morate se referirati na svaki detalj, budući da će mnoge dimenzije ovog fenomena biti detaljnije razrađene tijekom usavršavanja. U ovome dijelu važno je da sudionici razumiju pojmove poricanja Holokausta i iskrivljavanja istine o Holokaustu te da shvate da je ovo usavršavanje specifično usmjereno na iskrivljavanju istine o Holokaustu, iako se te dvije pojave ponekad isprepliću. U posljednjem dijelu prve aktivnosti sudionici se bave Radnom definicijom poricanja Holokausta i iskrivljavanja istine o Holokaustu. Može vam se učiniti da se neki sudionici ne slažu s time da su određene pojave primjeri iskrivljavanja Holokausta. Ovisno o raspoloživom vremenu i kapacitetima skupine (razini znanja i kritičkog razumijevanja sudionika u skupini), možete otvoriti raspravu za i protiv o tome može li se određenu pojavu svrstati pod iskrivljavanju istine o Holokaustu, ili ne. Također, raspravu možete odgoditi za kasnije te je otvoriti u dijelu radionice koji je posvećen upravo različitim pojavama iskrivljavanja istine o Holokaustu.

Druga aktivnost u ovom poglavlju nastala je na temelju dvije publikacije:

• Razumjeti iskrivljavanje istine o Holokaustu: Kontekst, utjecaji i primjeri, izdanje IHRA-e iz 2021.
• Povijest na udaru: Poricanje Holokausta i iskrivljavanju istine o Holokaustu na društvenim mrežama, izdanje UN-a i UNESCO-a iz 2022.

Predložite sudionicima da se prisjete konkretnih primjera iskrivljavanja istine o Holokaustu te započnite s posebnim kategorijama koje su definirali IHRA i UNESCO¹. Svakoj skupini dodijelite jednu do dvije kategorije za proučavanje, no sami procijenite hoćete li pojedinoj skupini dati više ili manje kategorija za raspravu, ovisno o veličini skupine i raspoloživom vremenu.

Kategorije navedene u radnom listu i s njima povezani primjeri – koje će sudionici prezentirati – promiču antisemitizam i temelje se na antisemitskim klišejima i predrasudama. Važno je da to uzmete u obzir te da kažete sudionicima da će se ta tema detaljnije analizirati u 3. poglavlju

U jednoj od kategorija posebno su spomenuti Romi, no nekoliko ostalih kategorija također obuhvaća Rome i druge skupine koje su proganjane tijekom Holokausta. Nema tekstova objavljenih od strane nacionalnih ili međunarodnih organizacija koje prepoznaju, definiraju ili kažnjavaju poricanje ili iskrivljavanje genocida nad Romima.² Radna definicija antiromskog rasizma i diskriminacije IHRA-e spominje praksu „iskrivljavanja ili poricanja progona Roma ili genocida nad Romima“ te „veličanje genocida nad Romima.“

Može se dogoditi da se neki sudionici slažu s određenim tvrdnjama, a da ih ne smatraju pojavama iskrivljavanja Holokausta. Kada se to dogodi, voditelj bi trebao prvo dopustiti drugim sudionicima da iznesu svoje mišljenje, budući da će komentari kolega ostaviti snažniji dojam na sudionike. Tada se voditelj edukacije može uključiti u raspravu dodatnim primjerima ukoliko ih drugi sudionici nisu spomenuli. Gore navedena izvješća, kao i materijali navedeni u poglavlju Dodatni izvori mogu pomoći voditelju edukacije u pripremi za provedbu aktivnosti planiranih u ovoj nastavnoj jedinici. Također, nije uvijek moguće promijeniti nečije mišljenje na licu mjesta, pa voditelj edukacije treba procijeniti koliko će vremena dopustiti za raspravu kada se jedan ili više sudionika ne slažu s određenim tvrdnjama. Različita poglavlja od kojih se sastoji ovo usavršavanje međusobno se nadopunjuju te ih treba gledati kao sastavnice sveobuhvatnog procesa koji postupno vodi k širenju znanja i promjeni stavova.

U skladu s načelima suradničkog učenja, sudionicima bi trebalo omogućiti sigurno okružje za slobodno iznošenje mišljenja. Ne bi trebalo dopustiti nasilne komentare i izraze mržnje. Isto tako, trebalo bi pažljivo postupati da ne bi potpuno zamrlo iskazivanje neslaganja, jer je ono izvor učenja i rasta. Kada se rasprava temelji na suosjećanju i dekonstrukciji stavova utemeljenih na dezinformacijama, mišljenje se može promijeniti. Više podataka o tome naći ćete u Metodičkom priručniku za voditelje edukacije.

Preporuke za samostalno učenje koje su navedene u ovoj nastavnoj jedinici možete podijeliti sa sudionicima, a voditelj edukacije ih treba proučiti u fazi pripreme za provedbu edukacije.

¹Dodatak 1 u 1. poglavlju s popisom primjera iskrivljavanja istine o Holokaustu bit će dostupan kod službene objave programa usavršavanja. On služi za pripremu voditelja edukacije, a ne za podjelu sudionicima tijekom edukacije.

²Prema istraživanju The Roma Holocaust/Roma Genocide in Southeastern Europe – Between Oblivion, Acknowledgment and Distortion , koje su 2022. godine objavili Institut Auschwitz za sprečavanje genocida i masovnih zločina i Program za Rome Centra François-Xavier Bagnoud za zdravlje i ljudska prava Sveučilišta Harvard.